Digitalni nomadi su pojam za koji malo ljudi u posljednje vrijeme nije čulo. S razlogom!
Što su digitalni nomadi?
Digitalni nomadi su ljudi koji za obavljanje svog posla koriste isključivo digitalne tehnologije. Vole putovati, ne vežu (dugoročno) svoj život za jedno mjesto, neovisni su i željni promjena. Njihov ured su laptop, mobitel i pogled na more/planinu/rijeku/šumu. Prije nekoliko godina digitalnim nomadima bi smatrali dizajnere, fotografe, novinare, umjetnike, blogere… no, zahvaljujući 2020. godini obilježenoj pandemijom, pojavila se nova skupina digitalnih nomada koja obuhvaća puno širu skupinu djelatnosti. Rad od kuće postao je svakodnevnica, a „kuća“ se vremenom zamijenila vikendicom ili apartmanom stotinama kilometara dalje od mjesta prebivališta. Kako je zavladala pandemija, zavladao je i koncept digitalnih nomada za koje se počela prilagođavati infrastruktura. Primjerice, početkom veljače je na portugalskom otočju Madeira (Ponta do Sol) otvoreno prvo europsko selo za digitalne nomade. Do 30. lipnja 100 digitalnih nomada ima priliku živjeti na mjestu koje nudi besplatne urede za korištenje, internet od 8 do 22 sata svaki dan te mnoge druge pogodnosti, a jedini uvjet je da se moraju obvezati na ostanak minimalno mjesec dana.
„Croatia, your new office“
Zahvaljujući nizozemskom poduzetniku sa splitskom adresom, Jan de Jongu, digitalni nomadi su tijekom 2020. godine dobivali sve veću pažnju i u medijskom prostoru Hrvatske. Njegova upornost doprinijela je tome da je početkom 2021. godine na snagu stupio novi Zakon o strancima kojim se digitalnim nomadima može odobriti privremeni boravak u trajanju do godine dana. Time je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja u svijetu u kojoj su stvoreni formalni uvjeti za život i rad digitalnih nomada. Nedugo nakon toga, Hrvatska turistička zajednica krenula je s kampanjom „Croatia, your new office“ kojoj je cilj prikazati Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za digitalne nomade.
Navedenoj kampanji doprinijet će inicijativa grada Dubrovnika u koji je krajem travnja došlo 10 digitalnih nomada izabranih na natječaju. Između 115 zainteresiranih, žiri je odabrao njih 10, u dobi između 20 i 55 godina iz 7 različitih zemalja. Svi izabrani imaju bogato iskustvo u radu na daljinu, a stižu iz različitih branši- od produkcije, marketinga, ekonomije, poduzetništva i medija. Pobjednici natječaja će u mjesec dana boravka u Dubrovniku upoznati grad i okolicu te će biti uključeni u kulturne i javne programe.
Pametna sela Hrvatske kao oaza za digitalne nomade
Digitalni nomadi nisu vezani uz turističku sezonu i upravo se tu prepoznaje prilika za razvoj cjelogodišnjeg turizma. Digitalni nomadi dolaze u svako doba godine, povezuju se s lokalnom zajednicom te su željni upoznavanja kulture i gastronomije. Svoje destinacije preporučuju prijateljima i poslovnim partnerima i svojevrsni su promotori zemlje u kojoj privremeno borave. Iako se većina opredijeli za gradove, zbog ljepote i mirnijeg načina života, a opet dobre povezanosti sa urbanijim dijelovima, ruralna područja Hrvatske za digitalne nomade mogu biti atraktivnija od samih gradova. S obzirom na to da su pametna sela zajednice u ruralnim područjima u kojima se tradicionalne i nove usluge unaprjeđuju digitalnim i telekomunikacijskim tehnologijama, inovacijama i boljom uporabom znanja, život digitalnih nomada u takvim područjima može se prirodno nadopuniti sa razvojem takvog koncepta. U okviru razvoja pametnih sela, ali i generalno mogućnosti novog programskog razdoblja, važno je imati na umu razvoj projekata u kojima se povezuju različite industrije, dijeli znanje te ideje koje mogu unaprijediti ruralna područja. Nadalje, neophodna je realizacija infrastrukture koja podrazumijeva coworking prostore, poduzetničke inkubatore u kojima će se razvijati start up-ovi te polazišnu točku svega- dostupan internet. Pametna sela u svojoj osnovi podrazumijevaju općine kao osnovne teritorijalne jedinice koje karakterizira suradnja i umrežavanje sa drugim općinama te manjim gradovima kojima prirodno gravitiraju, a koji imaju veće kapacitete za realizaciju navedenih preduvjeta. Razvoj navedene infrastrukture stoga nije zadatak svake općine zasebno, već je važna suradnja i korištenje te nadopunjavanje međusobnih snaga. Takvom sinergijom ruralna područja Hrvatske mogu postati oaza življenja, prvenstveno za lokalno stanovništvo, a potom i sve zainteresirane posjetitelje, uključujući i digitalne nomade koji bi se integrirali u lokalno stanovništvo.
Kako Vi vidite razvoj pametnog sela svog područja? Što nedostaje i što bi unaprijedilo lokalno gospodarstvo i kvalitetu života?
Pišite nam svoje prijedloge na mail info@pametna-sela.hr.
